Nije potrebno puno promišljanja da bi se zaključilo da je filmska industrija potpuno blokirana vanrednim stanjem i zdravstvenom opasnošću usled pandemije CoVid-19. Kao i turizam filmska industrija visoko je mobilna, zahteva javni prostor i veliki broj osoblja, a istovremeno ima sve veći međunarodni karakter. Da bismo ipak ustanovili preciznu zdravstvenu sliku sektora audiovizuelne produkcije sproveli smo anketu zajedno sa Filmskim centrom Srbije i Privrednom komorom Srbije i njome obuhvatili 130 firmi, od kojih 25 članova SFA, koje su bili ljubazni da u kratkom roku podele sa nama stanje u svojim firmama i na taj način dobijemo vrlo jasnu sliku ekonomskih poteškoća za koje je potrebna brza reakcija države.

Odgovori na pitanja reflektuju mišljenje 53% firmi i 47% preduzetnika, među kojima najviše scenografa i produkcijskog osoblja. Anketa je obuhvatila 40 firmi iz produkcije, ali i 12 distributera i 8 prikazivača čime smo dobili celokupni uvid u stanje u sektoru. Rezultati koji slede samo su barometar trenutnog stanja, ali dovoljno jasan prikaz da bi se usmerila adekvatna pomoć.

DIREKTNI GUBICI U MARTU I OČEKIVANJA ZA NAREDNA 3 MESECA

Za veliku većinu od 73% anketiranih firmi otkazani su svi poslovi čime je procenjeni gubitak samo anketiranih firmi za  obustavu rada tokom 3 nedelje u martu mesecu procenjen na 9,6 miliona evra, od čega nešto više od polovine 4,9 miliona evra su gubici 20 anketiranih firmi u oblasti distribucije i prikazivaštva. U realnosti ova cifra je barem 3-4 puta veća ako uzmemo ceo sektor van anketiranog uzorka.

Svega nešto malo više od 20% firmi odgovorilo je da su zadržali posao u istom obimu i da organizuju posao od kuće ili na daljinu – ovo se odnosi na post-produkciju, produkciju animiranog sadržaja, pripreme projekata planiranih za snimanje na leto, priprema projekata za konkurse i sl.

Milionski gubici nastavljaju da se ređaju jer u narednom periodu april-jun 60% firmi očekuje da će biti bez ikakvih prihoda, dok još 27% njih očekuje da će im pad prihoda biti veći od 50%. Svega mali procenat, oko 4% nemaju pad prihoda, ili je on veoma mali i te firme uglavnom su u domenu postprodukcije i vizuelnih efekata čiji glavni izazov je organizacija posla na daljinu i pristup kvalitetnoj IT infrastrukturi kako bi količina podataka i obrada materijala mogla nesmetano da se odvija.

 

ŠTA RADI SVET, A ŠTA RADIMO MI?

Pregledali smo šta su druge zemlje već do sada uvele i pored Nemačkog federalnog fonda sa 15 miliona evra pomoći specifično namenjenog firmama u produkciji i prikazivaštvu, teško da se Srbija može takmičiti sa merama kao što su pokrivanje dvonedeljne plate za frilensere, uvedeno u Velikoj Britaniji i SAD, ili nadomešćivanje izgubljenog profita za period april-jun svim firmama u oblasti kulture za šta je Švedska obezbedila 45 miliona evra. Čak se i Netflix priključio sa 100 miliona dolara koji će kroz profesionalne unije i produkcijske centre u kojima ovaj gigant funkcioniše biti ditribuirane članovima ekipa koji su sprečeni da rade i time lišeni osnovnog prihoda. U većini zemalja, zavisno od njihove ekonomske snage, ali i jačine sindikata uvedene su različite mere koje se sve svode na: odloženo plaćanje poreskih obaveza, smanjenje poreskih stopa, lakši pristup bankarskim kreditima sa državnim garancijama i posebni podsticaji za firme koje su u značajnoj meri pogođene krizom.

U Srbiji za sada nema mera koje su specifično usmerene na pojedinačne sektore. Narodna banka Srbije je uvela moratorijum na otplatu kredita, dok je Ministarstvo finansija donelo Uredbu radi ublažavanja efekata krize koja se u najvećoj meri odnosi na poreske obveznike koji su ušli u reprogram poresksih kredita. Ministarstvo rada je takođe propisalo da u slučaju smanjenja obima rada, zaposleni ima pravo na naknadu zarade u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje u visini 60% prosečne zarade zaposlenog u prethodnih 12 meseci, s tim da ne može biti manja od minimalne zarade.

U okruženju vidimo da su zemlje već pokrenule apele, radne grupe i udruženim snagama lobiraju za ekonomske mere usmerene ka filmskom sektoru. Severna Makedonija je među prvima obezbedila hitne grantove za 27 projekata u završnoj fazi produkcije i formirala radno telo koje će raditi na uspostavljanju pravila za distribuciju dalje pomoći.

Najveći izazov sa kojima se naše firme suočavaju (44% slučajeva) bez sumnje su isplate punih iznosa plata,poreza i doprinosa u uslovima potpune obustave rada i nemogućnost organizacije posla na daljinu, te izostanka prihoda. Dok za deo paušalaca postoji opcija zamrzavanja firmi, za one koji nastavljaju da rade u malom obimu, ili potražuju zaostale honorare odlaganje ili umanjenje plaćanja poreza je označeno kao vodeća poželjna mera.

Drugi po veličini izazov, za 17% firmi, je naplata potraživanja za završene poslove iz prethodnog perioda. 15% firmi kao izazov navodi organizovanje rada od kuće i održavanje procesa rada na započetim projektima. Zanimljivo je reći da samo mali broj njih, oko 3%, vide otplatu kredita kao problem, što govori o maloj zaduženosti sektora, dok nešto veći broj, oko 5,6%, ima problem plaćanja troškova zakupa i poslovnog prostora.

 

KOJE MERE SU POTREBNE FILMSKOJ INDUSTRIJI U SRBIJI

Razmatrajući između najprisutnijih modela mera dve trećine anketiranih se izjasnilo da poresko rasterećenje na stalnozaposlene bi najdirektnije pomoglo firmama, odnosno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za one registrovane kao paušalce.

18% anketiranih firmi smatra da bi beskamatnim kreditima sa grejs periodom pomogli da prebrode datu situaciju.

Firme su takođe poslale snažan apel ka Filmskom centru Srbije i Ministarstvu kulture, da moraju održati sve planirane konkurse kako bi firme, pogotovo one isključivo fokusirane na autorsku produkciju, nastavile sa radom, ali isto tako 8% njih smatra da bi država trebala da pojača javne nabavke, bilo kroz stimulisanje TV stanica sa nacionalnom frekvencijom da otkupljuju gotove programe iz kataloga firmi, ili kroz naručivanje digitalne produkciju drugih kulturnih sadržaja (pozorišta, koncerata itd).

Velika većina predstavnika industrije (67%) složila se da bi u ovom trenutku pozitivan uticaj na njihovu firmu imalo odlaganje primene novina zakona o dohotku gradjana, odnosno odlaganje primene testa samostalnosti do kraja godine, što smo videli da je odložila i Britanija.

U razgovoru sa kolegama iz Evropske asocijacije filmskih komisija (EUFCN) koji se bave upravo međunarodnim projektima i asistencijom snimanjima na svojim teritorijama, u ovom trenutku gotovo je nemoguće predvideti kako će izgledati filmska industrije do kraja godine i da li će se ona vratiti u svoje tokove, naročito kada govorimo o projektima koji uključuju međunarodne partnere bilo kroz izvršnu produkciju holivudskih, bolivudskih, advertajzing ili ko-produkcijskih projekata.

Zbog ovoga domaće tržište i mogućnost da se na domaćem tržištu nađe dovoljno novca da se održi likvidnost firmi u sektoru audiovizuelne produkcije postaje presudno pitanje za državu, jer pored filmskog ima direktna prelivanja i na druge sektore. Sistemi podsticaja koji već postoje će zato biti važan mehanizam koji ne treba urušavati višim pragovima, već iskoristiti mehanizam da se podstakne što veći broj investicija.

Ostaju otvorena mnogobrojna pitanja: šta će se desiti sa budžetima koji su bili namenjeni za produkciju, na koji način će se sva zaostala planirana produkcija realizovati, da li će biti ukinutih projekata, kako će se ekipe vremenski rasporediti, da li će doći do kanibalizacije projekata čije premijere su odložene za jesen? Videli smo da je Poljska donela meru da se filmovi podržani od nacionalnog fonda oslobode obaveze bioskopske distribucije kako bi period vakuuma potražili potencijalnu premijeru na streaming ili TV-u. I na kraju svega postoji ogromno pitanje da li će nakon obustave doći do pada cene rada?

Naše članovi iz Crowe RS uradile su pregled mera iz ostalih zemalja, ne nužno za filmski sektor, ali koje pored svih nabrojanih u tekstu mogu poslužiti za razmatranje efektivnih mera za sektor audiovizuelne industrije ili šire kreativnih industrija u Srbiji.

Autor teksta:

Milica Božanić, izvršni direktor SFA

Zahvaljujemo se svim firmama i pojedincima koji su dali podatke učešćem u anketi, kao i Filmskom centru Srbije i Privrednoj komori Srbije koje su učestvovale u sakupljanju podataka.

Konkretnije i detaljnije rezultate ove ankete u procentima možete naći u ovom PDF-u: Rezultati Ankete SFA+aneks