GOSPA KRALJICA HRVATA
Najteži oblik klero-ustaškog genocida je masovno ubijanje dece.
Najteži oblik klero-ustaškog genocida je masovno ubijanje dece.
Veliki mali ljudi, uzvišena osećanja i pritisak svakodnevice, potreba da se iskoči iz vlastitog života. Obično veče. Može li se ovde i nama dogoditi čudo? Spavamo ili možda sanjamo…
U sivilu života jedino blistaju svetlosti pozornice.
Moderna ekološka bajka. Na vrhu brda brvnara, a u njoj mnoga iznenađenja.
U tamnoj noći oblaci skrivaju razne tajne i misteriozne pojave od radoznalog mesečevog pogleda. U takvoj atmosferi odvija se i ova priča.
Tri prijatelja, u najtoplijem danu u godini, prolaze tokom dvadeset četiri časa kroz iskušenja koja ubrzavaju neke važne odluke u njihovom životu.
Seoski pas Šarov svake noći laje na Mesec. Jedne noći, umoran od lajanja, zaspao je sanjajući dečje snove. Snovi mogu da budu lepi ili ružni ili obratno, redosled nije važan. Važno je da se u psećem životu uvek nešto događa.
Dečak bez roditelja iz okoline Smedereva užasnut je načinom na koji čergari uče medvedića da igra. On odluči da ukrade meče. Uprkos opasnosti, njegovi prijatelji mu pomažu da ostvari svoju pravdu
Ljubav – večna tema ljudskog roda. U životinjskom carstvu, kod nekih vrsta, ljubav je izraženija nego kod ljudi. Ljubavna priča koja se odvija u svetu plemenitih životinja – konja.
Devetnaestogodišnja Jevrejka Hilda Dajč, studentkinja arhitekture, stradala je februara 1942. godine u koncentracionom logoru Staro sajmište u Beogradu, u kamionu za gušenje gasom. Radeći u logorskoj bolnici uspela je da napiše pisma svojim drugaricama. Na ta pisma poslata po kuriru preko zaleđene Save, posle punih pedeset godina, odgovaraju njene školske drugarice.
Priča o Beogradu viđenom očima starog konobara (kelnera). Naviknut na noćni život i posle odlaska u penziju on iz svoje potleuše izlazi u smiraj dana da bi se vratio u svitanje. Svi njega znaju, a on zna svaki kutak svog Beograda.
Postoji izreka „kakav početak takav kraj“. E, ovoga puta to nije tako…