Glavnu junakinju, baba Stojanku, koju je živopisno dočarala Gorica Popović, sticajem okolnosti iz grada i studija, život je vratio u rodno selo. Sada, u svojim šezdesetim godinama, u južnom Banatu odgaja unuke, četrnaestogodišnju Sofiju i osmogodišnjeg Stevana, čiji su roditelji otišli u inostranstvo trbuhom za kruhom. Sa ćerkom koja je davno otišla u Ameriku, baba Stojanka nema kontakt već godinama i pati zbog toga. Iako rođena u selu, Stojanka se ne uklapa u tipičan seoski milje, pa će njen karakter u sudaru sa sredinom u kojoj živi dati mnogo povoda za smeh, a film čini niz zanimljivih situacija jer Stojanka pokušava da preživi kako zna i ume. Sin i snaja ne šalju pare, a i retko se javljaju, pa baba Stoja, kroz niz tragikomičnih situacija, pokušava da kupi unuci nove patike, unuku željeni bicikl, popravi krov na kući koji prokišnjava, zaradi gledajući u šolju za pare, nameštajući iščašene ruke i noge, ostavljajući zamke za zečeve u šumi… Ova dirljiva priča prati borbu jedne bake sa surovom dašanjicom i svim pritiscima društva u kojem živimo… U filmu, kao i romanu, svoje mesto naći će i Stojankina neprežaljena ljubav iz mladosti, seoski sveštenik, lovac, odbegla deca, ali i „Bitlsi“, jer od čoveka sa kojim je ostala trudna, baba Stojanka, kao uspomenu ima samo jednu polomljenu singl ploču.