GROF
Priča o Beogradu viđenom očima starog konobara (kelnera). Naviknut na noćni život i posle odlaska u penziju on iz svoje potleuše izlazi u smiraj dana da bi se vratio u svitanje. Svi njega znaju, a on zna svaki kutak svog Beograda.
Priča o Beogradu viđenom očima starog konobara (kelnera). Naviknut na noćni život i posle odlaska u penziju on iz svoje potleuše izlazi u smiraj dana da bi se vratio u svitanje. Svi njega znaju, a on zna svaki kutak svog Beograda.
Postoji izreka „kakav početak takav kraj“. E, ovoga puta to nije tako…
Buđenje prirode u proleće na Prokletijama i skidanje ledenih okova. Doline i vrhovi ove orijaške planine dobijaju novi izgled koji zbog svoje lepote ne može nikoga da ostavi ravnodušnim.
Leti stočari sa stadima kreću na pašnjake pod samim vrhovima Prokletija. Život se seli u katune. Pored surovosti planine otkrivaju se pitome želene visoravni i netaknuta priroda.
Pre II svetskog rata Jugoslavija je bila šesta u Evropi po proizvodnji prirodne svile. Krajem pedesetih nestala je svilena buba. Nekoliko godina postoji projekat o opravdanosti ponovnog gajenja svilene bube u Srbiji. Proizvode se sadnice duda, ali bubu i svilu još niko nije video.
Ratuje se i gine na ratištima. Vedra lica mladića prelaze na stranice novina i uokvirena crnim linijama u „čituljama“ zauvek napuštaju roditelje, prijatelje, devojke, rođake… život. Upravo se u novinskim čituljama jednih i drugih novina, beogradske „Politike“ i zagrebačkog „Večernjeg lista“, u tim porukama savremenog Jugoslovena najrečitije ogleda pravo stanje: rat je najzad priznat kao […]
Priča o četvoro ljudi različitih usmerenja, različitog viđenja života. Četiri sudbine koje posredno otkrivaju i put ovog društva u poslednjih pedeset godina, ponegde se sretnu i dodirnu. Ponajmanje zbog toga što ih je sudbina smestila u isto selo. Nešto dublje ih vezuje, kao skrivena nit, u jedinstvenu priču…
Ðurđevdan, veliki hrišćanski, pravoslavni praznik slave i muslimani na Gori, delu Šarplanine na krajnjem jugu Srbije. Tako se goranci, pečalbari širom sveta, svakog 6. maja okupljaju u svom rodnom kraju, na slavlje. To je i prilika da se u ozeleneloj prirodi sretnu momak i devojka, „gledanik“ i „gledanica“…
Žene su postale emancipovane uglavnom zato što su dobile pravo na rad. Uglavnom su zauzele radna mesta pored beskrajnih traka u tekstilnoj, kožarskoj i drugim, slabo plaćenim industrijama. Prikovane procesom proizvodnje, iscrpljuju se. Postaju bezvoljni automati umesto kojih rade. Ostaju uglavnom same, ponavljajući i u kući iste bezvoljne kretnje kao i na trakama.
Gazda je Vučka poveo na izložbu pasa. Vučko se tome radovao, kad tamo, sjatili se ljudi oko njega, mere mu rep, obim grudi, visinu, dužinu. Teraju ga da hoda u krug vezanog lancem. Umesto veselog pasjeg društva gleda mlitavu, vezanu i u kaveze zatvorenu svoju sabraću. Pobuni se Vučko i zalaja na sav taj blazirani, […]
Jova Krpež je majstor-bravar, radan, vredan, miran. Elegantan u oblačenju i džentlmen u ponašanju. Njegova specijalnost je izrada ograda za dvorišta i kapije. Lepe, sigurne, u obliku metalnih cvetova. Došlo je vreme kad Jova sve češće dobija narudžbine za ograde koje bi plašile ljude zlih namera. Ograde liče na nanizana koplja. Jednoga dana Jova počinje […]