Središnji tematski program 67. međunarodnog festivala kratkog filma u Oberhauzenu pokušaće redefinisanje upravo koncepta solidarnosti, reči koja je tokom 2020. i 2021. godine često korišćena u različitim prilikama, uslovima i kontekstima, a program projekcija podsetiće na njen revolucionarni potencijal. Tokom 2019. i 2020. godine kustoskinje Branka Benčić i Aleksandra Sekulić osmislile su tematski program projekcija za festivalsko izdanje 2020. godine, koje je zbog pandemije Covid-19 bilo odgođeno. Sada vam prenosimo satnicu i link za besplatne razgovore u sklopu ovog programa.

Pristup filmskim programima je dostupan preko festivalske propusnice koja iznosi15 evra, a par predavanja i razgovora je besplatno preko festivalske aplikacije SpatialChat.

Besplatni programi su :

4.5 2021 | 17:00 | Projekcija i predavanje sa Chto Delat kolektivom iz S.Petersburga

6.5.2021 | 19:00 | Razgovor : Kinepolitika

8.5.2021 | 17:00 | Razgovor : Kolektiv – solidarnost, disenzus i disrupcija

8.5.2021 | 20:00 | Panel diskusija : Nove topografije

Link za festivalski događaj na Fejsbuku:

https://www.facebook.com/events/135598121811311

Link za SpatialChat u kome će biti svi pomenuti besplatni programi:

https://spatial.chat/s/kurzfilmtageoberhausen

Programe je moguće gledati obezbeđivanjem festivalske propusnice za Oberhauzen 2021 na :

https://kurzfilmtage.filmchief.com/hub/tickets

* U zagradama je naznačeno kojim programima, predavanjima i razgovorima se može pristupiti besplatno putem aplikacije SpatialChat, a čiji će linkovi biti generisani tokom festivala na vebsajtu / na festivalskom događaju na Facebook-u.

 

3.5.2021 | 20:00

Program 1

Uvod u „Solidarnost kao disrupcija“

Branka Benčić i Aleksandra Sekulić

GodinU 2019. smo sastavile program sa namerom da inspirišemo promišljanje solidarnosti kao disruptivnog događaja rekonstituisanja društva. Na koji način možemo tumačiti našu sopstvenu poruku iz daleke 2019. godine, odnosno ovaj THEME program koji je nameravao da reaktivira resurse kinematografije u potrazi za jednom novom infrastrukturom soldarnosti posle globalnog, ma koliko delimičnog, ukidanja okrutnog toka koji traje 24 sata dnevno sedam dana u nedelji? Pozivamo vas da upotrebite vaša sećanja iz 2019, 2020 i 2021. godine da bi ste učestvovali u igri višestrukih perspektiva kako bismo istražili kako se ideja soldarnosti izmenila između nas. Počinjemo sa radovima koji mogu da uvedu našu privremenu igru u formu dijaloga: od tenzije između godine 2020 i filma Salvatorea Insane koji gradi sećanje na film i društvo XX veka do „Ljubavi“ iz kinematografskog sećanja Jugoslavije koji je nastao iz naše potrege za kontinuitetom.

Salvatore Insana: Zapalio sam večnu vatru (I Stared Fire Forever) (2020), 23min

Kolektivna hipnoza, nevidljivi sublimni neprijatelj, nedodirljiva energija na granici pucanja.

Vlatko Gilić: Ljubav (Love) (1972),  24.28

Železnički most se gradi u blizini jedne male reke. Žena jednog od radnika dolazi mu u posetu.

 

4.5.2021. | 17:00

Program 2

Muzejska šaljiva igra sa pevanjem: Hoandija 20XX (Museum Songspiel: The Netherlands 20XX)

Predavanje i projekcija kolektiva Chto Delat (Sankt Petersburg, Rusija)

(Pristup razgovoru je slobodan i dostupan u festivalskoj aplikaciji SpatialChat.)

Kolektiv Chto Delat su inspirisani modelom „šaljive igre sa pevanjem“ koju su koristili pisac Bertolt Breht (Bertolt Brecht) i kompozitor Kurt Vajl (Kurt Weill) u njihovim pozorišnim mjuziklima tokom ranog XX veka nastojeći da prikažu političke i društvene probleme kroz pristupačnu i često tragikomičnu formu pesama. Na ovaj način Muzejska šaljiva igra sa pevanjem: Holandija 20XX redefiniše diskrepanciju između umetnosti i politike. Jedinstvo i kohezija su postignuti kroz elegični muzički predložak koji je komponovao Mihail Krutik.

Muzejska šaljiva igra sa pevanjem: Hoandija 20XX (Museum Songspiel: The Netherlands 20XX) (2011) 25:36

Muzejska šaljiva igra sa pevanjem: Hoandija 20XX donosi priču jedne grupe migranata koji izbegavaju da budu deportovani. Film prati borbu imigranata dok traže utočište u muzeju pretpostavljajući da je to poslednji bastion slobode govora i podrške onima koji trpe političku represiju. Kada izbeglice budu otkrivene u muzeju dolazi do artikulisanog i stimulativnog razgovora između direktora muzeja, kustosa, umetnika, TV reportera i posetilaca muzeja.

 

5.5. 2021. | 20:00

Program 3

Tema kinepolitika

Kinepolitika kao biopolitika sadržana u kontroli i upravljanju subjektima zasnovanim na njihovim kretnjama (Z. Bauman) se mora promišljati iz šire perspektive od one estetike viktimizacije kao odgovora na savremeni diskurs ksenofobije. Možemo posmatrati migracije sa druge strane vremenske granice socijalističke Jugoslavije kao početnu tačku pojave privremenih ekonomskih migranata u Evropi koja vodi ka savremenim migracijama.

Krsto Papić: Specijalni vlakovi (Special Trains), 1972, 14.13

Film prati radnike iz Jugoslavije koji odlaze u Nemačku.

Nika Autor: Filmske novosti 63 (Newsreel 63) (2017) 30 min

Želimir Žilnik: Nezaposleni ljudi (Unemployed People) (1968), 13min

Film je serija portreta i situacija ljudi koji su ostali bez posla, u vreme sprovođenja privredne reforme koja je trebalo da uspostavi tržišno poslovanje u Jugoslaviji.

Doppleganger: Pod nebom bez zvezda tamnim kao mastilo (Beneath  the Starless Night, Dark as Ink) (2015) 15:20

Liberalizacija Jugoslovenskog ekonomskog sistema tokom 1960ih godina i uvođenje tržišne privrede su stvorili višak radne snage. Više of jedne šestine ukupne radne snage Jugoslavije je živelo i radilo van zemlje. Jugoslovenske televizije su zabeležile proces privremenih ekonomskih migracija.

Jean-Marie Straub et Danièle Huillet: Europa 2005-27 Octobre (2006) 11 min

 

6.5.2021. | 19:00

Q&A : Kinepolitika 

Učesnici : Tanja Vrvilo (Mutacije – Festival nevidljivog filma), Boško Prostran i Isidora Ilić (Doplgenger)

(Pristup razgovoru je slobodan i dostupan u festivalskoj aplikaciji SpatialChat.)

6.5 2021. | 20:00

 Program 4

Tema performativni gestovi – zajednički prostor

Kao jedan od oblika direktne konfrontacije, intervencije u urbanim prostorima, perormansi, javne akcije, vrše aproprijaciju urbanog konteksta kao društveni, politički i konceptualni okvir i time čine vidljivim ideje, potencijale i mogućnosti kolektivnih i individualnih kritičkih intervencija unutar različitih javnih prostora. Film/video i fotografija stiču novu ulogu za dokumentarističke aktivnosti umetnika: dolazi do pomeranja od shvatanja umetnosti kao umetničkog predmeta ka analitičkom i kritičkom interesovanju za neposredno okruženje, telo, jezik, strategije ponavljanja, détournement, humor, ironiju, preispitivanje institucionalnog i društvenog konteksta, a takođe i performiranja izreke da je lično političko koja razvija umetničku praksu novog društva. Ovaj program se odvija kroz umetničke prakse i kinematografske gestove koji ponovo zahtevaju zajednički prostor – od akcija u urbanom javnom prostoru ili strukturacije prostora uopšte (Tomislav Gotovac, Neša Paripović) do viđenja medijskog prostora kao intervencije/reza unutar programa javne televizije u radovima Sanje Iveković što se nastavlja sa ikoničkim radovima grupe OHO i gestova solidarnosti sa ogoljenim fragilnim subjektima u radovima Damira Očka, a što se završava sa disruptivnim radovima Bojana Jovanovića koji destabilizuju kinematografski prostor.

Tom Gotovac: Prijepodne jednog fauna (1963) 9min

Neša Paripović: NP 1977 (1977) 22 min

Ante Babaja: Pravda/Justice (1962) 11 min

OHO Group: Triglav (1968) 4.26 min

Sanja Iveković: Personal cuts (1982), 3.45 min

Damir Očko: Third Degree (2015), 10 min

Bojan Jovanović Praznik/Holiday (1983) 11min

 

7.5.2021. | 20:00

 Program 5

Tema kolektiv: grupa, klub, zajednica, pokret

„Radikalni amaterizam“ u Jugoslaviji je bio pokret koji je „učestvovao u spontanoj ideologiji neposredne radikalne intervencije u sferama kulture, društva i politike jugoslovenskog društva“ (Aldo Milohnić). On je predstavljao reakciju na profesionalizaciju kulture 1970ih godina, a takođe i odgovor na zvanični proizvodni kinematografski sistem gde su amaterski kino-klubovi razvili modele samoorganizovane edukacije, produkcije i distribucije i solidarnosti, itd. Kontinuitet tih praksi se može videti u kolektivima kao što su Kosmoplovci. Zajednica koja se stvara oko filmske prakse donosi sopstvene oblike i savremene odgovore na otuđenje kinematografije. Sa tog polazišta se možemo osvrnuti na kolektivni rad na filmu danas u kontekstu hitnosti i društvenih procesa kakvog vidimo u pristupu kolektiva Yugantar.

Ivan Martinac: Rondo (1962) 6:08

Sava Trifković: Ruke ljubičastih daljina/Hands of the Purple Distances (1962) 10:44

Kosmoplovci; Satelitska stanica/Satellite Station (2002) 14min

Yugantar film collective: Duvanski žar/Tobacco Embers (1982), 25 min

Fokusirajući se na domen rada kroz slabo raspisan scenario, film prati priče radnika širom Indije. Doumentujući svedočanstva o eksploatišućim uslovima rada, ali  takođe razmatrajući sindikalne strategije i stvaranje solidarnosti kao i nudeći podršku u organizovanju protesta, kolektiv Yugantar je stvorio sliku fabrike koja stvara jedno kolektivno svedočanstvo. Kroz ovaj film po prvi put radnici imaju priliku da direktno govore sa onima na vlasti što čini Duvanski žar Tobacco Embers snažnim radom koji kombinuje empatiju i angažman u istraživačkom filmu.

Trajanje programa: 61 min

 

8.5.2021. | 17:00

Podijum: Kooperacija, disenzus i solidarnost

(Pristup razgovoru je slobodan i dostupan u festivalskoj aplikaciji SpatialChat)

Od zajednice ljubitelja filma (kino-amaterizma od 1960ih do 1980ih godina) do novog značenja kolektivnog autorstva u digitalnoj paradigmi (Kosmoplovci 200ih godina); od zajednice koja deli alternativnu infrastrukturu (FV Viedo 1980ih godina) do pokreta koji proširuje fizički i simbolički prostor kinematografije (Low Fi Video 1997-2003) odnos prema kinematografskom iskustvu je bio rekonstruisan u obliku dijaloga ali takođe i disenzusa, kooperacije i solidarnosti. Kontinuiteti kino-amaterizma koji kreiraju jednu paralelnu infrastrujkturu i širu zajednicu kooperativa su prevazišli produkcione probleme i nastavil emancipaciju sa tačke gledišta medijske arheologije integrišući iskustva kompjuterske demo-scene.

Učesnici:  Igor Đorđević (Kosmoplovci, Beograd), Diana Nenadić (Hrvatski fimski savez, Zagreb) Marko Milićević (Kino pleme, Beograd), Sunčica Fradelić (Kino klub Split).

8.5.2021 | 20:00

This is short – 2021, Solidarnost

Panel diskusija – Nove topografije

Razgovor: Aleksandra Sekulić, Branka Benčić, Tanja Vrvilo, Ognjen Glavonić

Kako možemo tragati za novim potencijalnostima bioskopa u različitim oblicima solidarnosti – u njenoj međunarodnoj infrastrukturi komunikacije, razmene, saradnje i umetničke produkcije? Šta su mogućnosti globalne publike da se poveže sa ovim temama koje filmovi donose na trenutnom interfejsu filma, ili mi gradimo „javnost“ filma kroz inicirane zajednice značenja… „Nove topografije“ daju okvir vremena i prostora, društvene stvarnosti, labavim asocijacijama i tenzijama između prostornog i temporalne dinamike ljudi i njihovog okruženja, baveći se društvenom perspektivom rada i radnika, kolektiva i pojedinaca, vidljivih i nevidljivih istorija upisanih na margine materijalne i društvene razmene.

Posmatraćemo i diskutovati različite pozicije i glasove koje je okupio ovaj filmski program, koji donosi nadu u novu topografiju solidarnosti, sa Ognjenom Glavonićem, rediteljem i osnivačem festivala PAFF, koji gradi prostor za hrabrost, i sa Tanjom Vrvilo, autorkom i osnivačicom Filmskih Mutacija – Festivala nevidljivog filma, koji poziva ljude da probiju ograničenja kina.

U situaciji izolacije i straha tokom pandemije KOVID 19 u 2020 i 2021, suočavajući se sa okrutnošću i selektivnom empatijom u zavisnosti od ograničene vidljivosti ljudi koji pate i izloženi su siromaštvu, prekarnosti rada, ekološkim katastrofama, represiji i zdravstvenoj opasnosti, okrećemo se resursima koje možemo deliti da uspostavimo solidarnost. Nesrećno izmeštanje kina u virtuelni prostor i online život umetnosti koja je anticipirala i činila vidljivim borbe radnika i borbe migranata, može biti početak procesa deljenja znanja i diskusije.

Festivalsku propusnicu za Oberhauzen 2021 obezbeđuje i pristup programu Nove topografije, koji su takođe kustosirale Aleksandra Sekulić i Branka Benčić, a koji se može pogledati na ovoj platformi do 10.5.

 https://thisisshort.filmchief.com/

 This is short – 2021, Solidarnost

 Nove topografije

 Aleksandra Sekulić, Branka Benčić

U situaciji izolacije i straha tokom pandemije KOVID 19 u 2020 i 2021, suočavajući se sa okrutnošću i selektivnom empatijom u zavisnosti od ograničene vidljivosti ljudi koji pate i izloženi su siromaštvu, prekarnosti rada, ekološkim katastrofama, represiji i zdravstvenoj opasnosti, okrećemo se resursima koje možemo deliti da uspostavimo solidarnost. Nesrećno izmeštanje kina u virtuelni prostor i online život umetnosti koja je anticipirala i činila vidljivim borbe radnika i borbe migranata, može biti početak procesa deljenja znanja i diskusije.

Zheng Yuan: Dream delivery (2018)  9min

Iscrpljeni dostavljač polegao na klupi parka pored puta i zaspao, mirnim snom. U 24/7Jonathan Craryija san je opisan kao nešto retko dostupno u savremenom kapitalističkom društvu, a u Kini, na čelu globalnog kapitalizma, san je postao skup rizik za ove mobilne ljude.

Mate Ugrin: Prazni Sati (2019) 11 min

Migranti radnici na brodogradilištu na jadranskoj obali provode dnevnu rutinu u spavaonici. Uveče, jedan od njih posećuje obližnji grad.

Tariq Teguia: Where are you, Tariq teguia? (2015)  19 min

Put pod kišom, železnička pruga, demonstracije u Barseloni, slike rata, rok koncert, projekcija Zanj revolution… Naručen za Centre Pompidou, Où en êtes-vous, Tariq Teguia? može se smatrati nasumičnim miksom u maniru Prevera, da nije o životu Tarika Tekile. Stalno u pokretu, to je pravi esej, istkan od njegovih borbi i snova.

Nika Autor: Solidarity (2012) 5 min

Film je snimljen po filmu Joyce Wieland “Solidarity” iz 1973. Dokumentuje radničke proteste u Ljubljani. Podiže pitanja poput: šta je solidarnost danas, ko pokazuje solidarnost, sa kim i kada? Ponovno snimljeni film je motivisan trenutnom situacijom masovne nezaposlenosti, jezivih eksploatacijskih uslova rada, sve više eksploatacijskim restrukturiranjima tržišta rada kad je pitanje solidarnosti podrivano od strane dominantnih struktura.

William E Jones: Model Workers (2014) 12.32 min

“Model Workers” predstavlja zbirku papirnog novca koji sadrži slike radnika. Minuciozno ugravirani detalji poređani su hronološki, završavajući na početku: u Meksiku 1914. Montaža uključuje kolonije i nezavisne zemlje kojima su postale, kao i pređašnje i aktuelne socijalističke zemlje. Predstavljeni su radnici iz Afrike, iz Amerika, i iz Evrope.

 Trajanje programa : 60 minuta

 

Opširnije o programu ovde: http://www.fcs.rs/tematski-program-solidarnost-kao-disrupcija-na-67-medjunarodnom-festivalu-kratkog-filma-oberhauzenu/

Sve ostale detalje potražite na festivalskoj službenoj stranici.