Prva tribina iz ciklusa „Identitet srpskog filma – srpski film u 21. veku” održana je 31. maja 2021. godine, u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Fokus tribina pod nazivom „Film i književnost: Koliko se poznajemo – susret producenata, reditelja i pisaca“ bila je spona književnosti i filma, sa posebnim akcentom na značaj ekranizacije dela srpskih autora.

Ciklus tribina „Identitet srpskog filma – srpski film u 21. veku” organizuje Filmski centar Srbije u saradnji sa Domom omladine Beograda, a sa namerom da strateški osmisli, koncipira i problematizuje neka od aktuelnih i vitalnih pitanja srpskog filma. Urednik ovog tribinskog serijala je Aleksandar Gatalica, pisac, prevodilac sa antičkog grčkog i muzički kritičar, a moderator je Dragan Nikolić, filmski reditelj i urednik filmskog programa Doma omladine Beograda.

Aleksandar Gatalica se osvrnuo na prvu tribinu sledećim rečima:

Tribina Filmskog centra Srbije u sredu 31. maj 2021. na velikoj bioskopskoj sceni Doma omladine u Beogradu organizovana je pod nazivom Film i književnost: Koliko se poznajemo – susret producenata, reditelja i pisaca. Šestoro učesnika – Miroslav Mogorović, producent, Nikolina Vučetić, producentkinja, Gorčin Stojanović, filmski reditelj, Saša Radojević, scenarista, Milutin Petrović, filmski reditelj i Muharem Bazdulj, pisac, novinar i prevodilac – progovorili su o problemima koje prate ekranizovanje književnih dela.

 Oni su, konstatovali su ovi problemi višestruki: najpre poetički, potom psihološki, a neretko i finansijski. Svi učesnici složili su se da pripovetke ili romani imaju, suprotono onome što se očekuje, radikalno drugačiju dramaturgiju i poetiku od filma, te da tu nastaje prvi poetički problem ili bi se čak moglo kazati „kratki spoj“ između pisaca i filmadžija.

 Ovaj prvi problem proizvodi drugi: piscima je ponekad teško objasniti da neko drugi treba da uradi dramatizaciju njihovog romana, i da u toj dramatizaciji njihov roman može izgledati znatno drugačije na filmu. Na kraju tu je i finansijski problem: suprotno njenom uticaju, književnost je jedna od „najjeftinijih“ umetnosti koja zapravo nema nikakvu materijalnu potrošnju tokom procesa stavaranja. S filmom, naravno, stvari stoje sasvim suprotno, te su producenti Mogorović i Vučetićeva ispravno konstatovali da „ulazak“ romana u filmsku adaptaciju često znači produkciono inverstiranje dva miliona evra, pa možda i više, te da i te produkcione relacije ditkiraju brojne promene literarnog predloška.

 Učesnici su imali pregršt primera iz ličnog iskustva saradnje sa književnicima. Gorčin Stojanović setio se saradnje sa Bobom Selenićem na scenariju za film Ubistvo s predumišljajem. Scenarista Saša Radojević i reditelj Milutin Petrović, ispričali su kako prema Andrićevoj pripoveci Žeđ, koja ima samo sedam stranica, pripremaju celovečernji film od osamdeset minuta.

 Zaključak svih učesnika bio je da su ovakvi razgovori potrebni našoj javnosti i da je mnogo više pitanja otvoreno, nego što je samo tokom jedne, inače plodnosne večeri, ponuđeno odgovora.

 Tribine Filmskog centra Srbije nasavljaju se i u poslednjoj nedelju juna 2021. godine.

Foto: Đorđe Bajić