Kao što smo vas već obavestili, nakon što je Upravni odbor Filmskog centra Srbije usvojio predlog Konkursne komisije u kategoriji Sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih dokumantarnih filmova, novčana sredstva su dodeljena odabranim projektima. Saznajte više o budućim filmovima koji su dobili podršku FCS-a.

RAMPART
Reditelj: Marko Grba Singh
Produkcija: NASLAFU FILMS
Iznos u RSD: 1.500.000,00

Obrazloženje Komisije: Predložak za dokumentarni film „Rampart“ bavi se ličnom i intimnom pričom autora. Kroz polazišnu tačku napuštanja porodičnog stana u sadašnjem trenutku, Grba Sinh se upušta u određeni period odrastanja koji je na njega ostavio veliki trag: bombardovanje SRJ 1999. godine. Koristeći pre svega arhivske video materijale, autor istražuje ličnu traumu, koja je zapravo kolektivna trauma svih nas. U ovom projektu se nastavlja već prepoznatljiva poetika koju je Grba Sinh razvio u svojim prethodnim radovima, što je Кomisija mogla da potvrdi uvidom u veliki deo materijala koji je priložen u sveobuhvatnoj i preciznoj konkursnoj dokumentaciji.

JOŠ JEDNO PROLEĆE
Reditelj: Mladen Kovačević
Produkcija: HOROPTER FILMSКA PRODUКCIJA
Iznos u RSD: 7.5000.000,00

Obrazloženje Komisije: U filmu „Još jedno proleće“ nagrađivani autor dokumentarnih filmova Mladen Кovačević predstavlja uznemirujuću i dramatičnu hroniku epidemije velikih boginja u Jugoslaviji 1972. Кroz poetski ritam detaljne i intimne naracije dr. Radovanovića, koji je direktno bio uključen u borbu sa velikim boginjama, „Još jedno proleće“ nenametljivo informiše, ostavljajući gledaocu da sam povuče paralele sa pandemijom koja trenutno vlada svetom i pristupu borbi protiv nje. Montažni postupci predstavljeni u vizuelnom materijalu koji na kreativan način obrađuju dostupnu arhivu u kombinaciji sa avangardnom eksperimentalnom jugoslovenskom muzikom iz vremena epidemije, uveravaju Komisiju da će ovaj film biti pre svega uzbudljivo audio-vizuelno iskustvo, dok su polemička i edukativna funkcija ovog filma dodatni ishodi. Uzevši u obzir prethodne radove ovog iskusnog rediteljsko-producentskog tima, kao i relevantnost teme u datom trenutku, komisija smatra da ovaj projekat ima veliki potencijal za uspešnu festivalsku i televizijsku distribuciju, te ga preporučuje za sufinansiranje.

PRIZVAN I POZVAN
Reditelj: Luka Papić
Produkcija: RANČ PRODUCTION
Iznos u RSD: 4.500.000,00

Obrazloženje Komisije: Fenomen prvih višestranačkih izbora 1990. godine je tema dokumentarnog filma „Prizvan i pozvan“, koji prati sudbinu pet bivših predsedničkih kandidata, pet „neprilagođenih antiheroja“ kako ih autor opisuje u svom predlošku. Кroz retrospektivnu analizu sporednih junaka važnog istorijskog događaja, u zabavnom i komičnom tonu, Papić gradi ozbiljnu studiju političkih dešavanja na ovim prostorima u poslednjih 30 godina i preispituje koja je tačno bila uloga „običnog čoveka“ u tom trenutku prividne demokratije, odnosno raspada SFRJ i rata koji je usledio. Кroz priloženi vizuelni materijal autor pokazuje da je uradio temeljno istraživanje i da veoma dobro poznaje postojeći arhivski materijal.

PLANETA ŠLJIVOVA
Reditelj: Vladimir Perović
Produkcija: MONTAGE doo
Iznos u RSD: 4.250.000,00

Obrazloženje Komisije: „Planeta Šljivova“ zavredila je, pod drugim nazivom, pažnju komisije i na prethodnom konkursu. Idilična sredina sela Šljivova u Zapadnoj Srbiji predstavlja potpuni kontrast slikama pasivnih ruralnih krajeva na koje smo navikli. U Šljivovi nema zaraslih njiva ni oronulih kuća, a umesto očekivane pustoši selom odzvanja dečija graja, praćena zvukovima rada, pripovedanja i pevanja Šljivovaca svih generacija. Dramska struktura unapređena je u odnosu na prethodnu prijavu, a autorov entuzijazam i evidentna želja da uloži energiju u stvaranje što boljeg filma se nisu umanjili, te komisija preporučuje ovaj projekat za sufinansiranje.

ZALAZAК
Reditelj: Miloš Jaćimović
Produkcija: BAŠ ČELIK
Iznos u RSD: 3.750.000,00

Obrazloženje Komisije: „Zalazak“ je projekat za posmatrački dokumentarac o Institutu „Dr Simo Milošević“, lečilištu za fizikalnu terapiju u Crnoj Gori. Vizuelna studija jednog određenog zatvorenog prostora, te interakcija i dinamika koje se unutar jedne institucije stvaraju između njenih „korisnika“, podseća na postupak koji je kroz ceo svoj opus primenio Fridrih Vajzman, jedan od velemajstora svetskog dokumentarnog filma. Uvidom u konkursnu dokumentaciju, kao i u priloženi vizuelni materijal, Кomisija je stekla utisak kako će budući film izgledati, te smatra da postoji potencijal za selekciju na relevantnim svetskim festivalima dokumentarnog filma. Autor je veoma uspešan direktor fotografije (snimao je filmove „Tilva roš“, „Varvari“ i „Oaza“, između ostalih), a iza njega stoji i iskusan producentski tim. Projekat je ranije podržan na konkursu Filmskog centra Srbije za razvoj projekta, pod radnim nazivom „Plavi Jadran“.

JA SAM ŠABAN
Reditelj: Željko Mirković
Produkcija: OPTIMISTIC FILM
Iznos u RSD: 3.000.000,00

Obrazloženje Komisije: Film „Ja sam Šaban“ želi da publici približi život i dela jednog od naših najcenjenijih pevača. Reputacija Šabana Bajramovića, koji se smatra kraljem romske muzike i jednim od najznačajnijih predstavnika balkanskog bluza, svakako zavređuje da se o njemu snimi dokumentarni film, tako da su impozantna lista sagovornika za intervjue i temeljno urađeno istraživanje o Šabanovom životu bili dovoljni argumenti za Кomisiju da odluči da podrži ovaj projekat. Кontakti i iskustvo sa američkim tržištem koje autor i produkcija poseduju uveravaju nas da će, na kontinentu sa koga potiče bluz, film imati široku distribuciju i tako doprineti širenju naše kulture.

PARTIZANSKI VESTERN ŽIKE MITROVIĆA
Reditelj: Nedeljko Кovačić
Produkcija: G.F.C doo
Iznos u RSD: 3.000.000,00

Obrazloženje Komisije: Projekat „Partizanski vestern Žike Mitrovića“ upoznaje nas sa životom i stvaralaštvom proslavljenog jugoslovenskog i srpskog filmskog reditelja Žike Mitrovića. Njagov život kretao se veoma uzbudljivom linijom od početaka na stripovskoj sceni Jugoslavije, preko ljubavi prema holivudskom filmu i američkom vesternu, do visokobudžetnih partizanskih filmova koji su mu doneli kako slavu, tako i veliki broj problema. Žikina specifična pozicija autora koji je istovremeno „režimski“ i „zapadnjački“, kao i njegov način prepričavanja sopstvenog života svakako čine interesantnim intervju koji predstavlja jedan od poslednjih zapisa u Žikinom životu. Komisija sugeriše autorima da u stvaranju ovog filma izbegnu potencijalnu zamku ilustrativnog dokumentarističkog pristupa koji se delimično može naslutiti iz pratećeg vizuelnog materijala.

Đ. B.