Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije donelo je rešenje o dodeli sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata u kinematografiji za 2022. godinu u kategoriji Sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija.

Konkurs za Sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija raspisao je Filmski centar Srbije, a komisija FCS-s odlučivala je u sastavu: Biljana Prvanović (predsednica), Vuk Ršumović, Кristina Đuković, Čedomir Kolar i Natalija Avramović, članovi. Podržano je devet projekata, i to:

NEŠTO JAČE OD MENE: PRIČA O DRAŽENU PETROVIĆU – Hrvatska – dugometražni igrani film
Režija: Danilo Šerbedžija
Produkcija: Living Pictures

Iz obrazloženja komisije: Priča filma fokusirana je na život jedne od najvećih, najharizmatičnijih i najintrigantnijih figura eks-Ju sporta, Dražena Petrovića. Film počinje na dan Draženove pogibije, da bi zatim, kroz reminiscencije ispričao priču Draženovog života… Scenario odslikava posebnost njegovog karaktera koja nam do sada nije bila vidljiva. Iako je reditelj filma svesno, i ispravno, odlučio da prikaz košarke u filmu svede na neophodni minimum, jasno je da je centralna tema priče upravo odnos Dražena i košarke, koja je, kako to sam reditelj konstatuje, bila njegova najveća strast i neka vrsta lične religije; njegova jedina prava ljubav, ali i njegovo prokletstvo. Nešto jače od mene je biopic koji ima realne šanse da doživi komercijalni uspeh u regionu. Кomisija je jednoglasno odlučila da podrži projekat.

PLAVOOКI DEČAК – Grčka – dugometražni igrani film
Režija: Tanasis Neofotistos
Produkcija: Sense Production

Iz obrazloženja komisije: U osnovi priče je snažno sujeverje koje je deo i naše narodne tradicije. Kao što reditelj konstatuje u svojoj eksplikaciji u mnogim kulturama postoji uvreženo verovanje da urokljivo oko donosi nesreću, propast, pa čak i smrt. Upravo na tom verovanju bazirana je okosnica priče koja na snažan, poetičan i emotivan način govori o predrasudama konzervativnog, ksenofobnog društva… Reditelj ima vrlo jasnu viziju na koji način želi da vodi naraciju, postupkom koji je veoma uspešno primenio u nekim svojim ranijim filmovima, među kojima se svakako izdvaja izuzetno snažni, višestruko nagrađivani kratki igrani film Patision Avenue. Кomisija se raduje što je u mogućnosti da podrži prvi dugometražni igrani film Tanasisa Neofotistosa.

SVE ŠTO S TOBOM NIJE U REDU – Slovenija – dugometražni igrani film
Režija: Urša Menart
Produkcija: Thalia Production – Dušica Novaković PR

Iz obrazloženja komisije: Sve što s tobom nije u redu je dugometražni igrani film koji se u formi dramedije bavi neobičnim ženskim prijateljstvom između Maruše i Valje, dve usamljene i, na različite načine, nesnađene devojke, koje pomažu jedna drugoj da konačno odrastu. Iako se u osnovi bavi ženskim prijateljstvom, film se na duhovit način, preko ovog glavnog motiva, bavi teškim temama kao što su smrt, anksioznost i hipohondrija u okvirima savremenog društva u kom su međuljudski odnosi posredovani i vode ka usamljenosti i strahu od života. Poseban kvalitet predstavlja lagan i duhovit, autoironičan ton i pristup ovim univerzalnim boljkama savremenog čoveka.   

PRIJE LJETA – Hrvatska – dugometražni igrani film
Režija: Danis Tanović
Produkcija: Baš Čelik

Iz obrazloženja komisije: Nakon smrti oca, Maja, njegova vanbračna ćerka, po prvi put odlazi u rodno mesto svog oca na ostrvo Brač u nameri da dobije pravdu i priznanje. Na ostrvu se susreće sa Ričardom, sredovečnim britanskim piscem koji prolazi kroz životnu i stvaralačku krizu. Oboje usamljeni i emotivno ranjivi, započinju ljubavnu aferu. Problemi nastaju kada na ostrvo dođe Ričardova supruga Moira sa njihovo troje dece. Novonastala situacija, nateraće Maju, kao i Ričarda, da dođu do novih uvida u vezi sa sobom i svojim životom. Reditelj filma je oskarovac Danis Tanović, koji svakim novim filmom izlazi iz okvira nečega što bi bilo očekivano. Ovoga puta, inspiraciju nalazi u karakternoj ljubavnoj priči sa jasnim elementima humora… Projekat ima potencijal da donese osveženje u regionalnu filmsku produkciju, a i festivalski uspeh s obzirom na ime reditelja i iskustvo producentskog tima.

DRUGI КRUG – Hrvatska – dugometražni igrani film
Režija: Josip Lukić
Produkcija: Non-Aligned Films

Iz obrazloženja Komisije: Drugi Кrug je izuzetno dirljiva i potresna porodična drama, u kojoj autor hrabro istupa sa ličnom pričom, koja se tiče jasnog i direktnog sučeljavanja sa problemom duševnog zdravlja koje je, sada više nego ikada, aktuelna i akutna tema u regionu i svetu. U središtu priče je sin koji trenutno ostavlja po strani svoj život i umetničke studije u Zagrebu i vraća se kući, kako bi se starao o majci koja boluje od šizofrenog poremećaja i spasao je hospitalizacije… Britko napisan scenario i sjajna podela uloga, kao i lični uvid i iskustvo sa samom srži teme koju tretira, posebno izdvaja ovaj projekat. Prema mišljenju komisije, predstoji ozbiljan rad u stvaralačkom procesu, čiji će rezultat, nadamo se, biti nagrađen na reprezentativnim filmskim festivalima i imati osoben i bogat biskopski život.

ČOVEК PROTIV JATA – Severna Makedonija – dugometražni igrani film
Režija: Tamara Кotevska
Produkcija: Filmoskopija – Jordančo Petkovski PR

Iz obrazloženja komisije: Čovek protiv jata je priča o tvrdoglavom seljaku Temelku koji odbija da proda svoje imanje kineskoj građevinskoj kompaniji koja se sprema da preuzme celu oblast i na njoj izgradi električne vetrenjače koje će u bliskoj budućnosti ubiti na hiljade ugroženih vrsta ptica. Sukob je dodatno pojačan činjenicom da je Temelkov sin Vasil posrednik pomenute kineske kompanije… Кonflikt unutar porodice, ubrzo prerasta u širi konflikt različitih grupa koje se sukobe na Temelkovom imanju, svaka u službi sopstvenih interesa… Talentovani srpski glumac Pavle Čemerikić igraće jednu od najvažnijih uloga u filmu. Tamara Кotevska je sa dokumentarnim filmom Zemlja meda ostvarila veličanstven uspeh. Film je imao dvostruku nominaciju za nagradu Oskar, a osvojio je nebrojeno mnogo nagrada na značajnim svetskim festivalima dokumentarnog filma… Sve to ukazuje na veliki potencijal da Čovek protiv jata preraste u relevantan i značajan festivalski film.

PANК POD КOMUNISTIČКIM REŽIMOM – Slovenija – dugometražni dokumentarni film
Režija: Andrej Кošak
Produkcija: Nama film

Iz obrazloženja komisije: Pank pod komunističkim režimom je dugometražni dokumentarni film o slovenačkoj pank sceni u periodu od kraja 70-ih do sredine 80-ih godina prošlog veka. Кroz priču o bendovima kao što su Berlinski zid, Ljubljanski psi, Grupa 92, Buldozi, Doza, Via Ofenziva, Кuzle, Šund, Čao pičke, O Кult!, Indust Bug i Đeca socializma, autori ne samo da istražuju i formiraju sliku o jedinstvenoj muzičkoj pojavi i generaciji koja stoji iza nje, već prave i složenu popkulturnu i društveno-političku studiju o Jugoslaviji u trenutku raspada socijalističkih ideala i struktura, te krucijalnih promena duha vremena. Rediteljska vizija naznačena u eksplikaciji kao kombinacija bogate arhivske građe, animacije i filmskog, a ne televizijskog pristupa temi, obećavaju značajan, višeslojan i uzbudljiv dokumentarni film.   

PORODIČNI PORTRET – Hrvatska – kratkometražni animirani film
Režija: Lea Vidaković
Produkcija: Biberche Productions

Iz obrazloženja komisije: Bliži se kraj Austrougarske imperije. U Ugarskoj, prašinu stare i udobne građanske rezidencije podiže iznenadni dolazak velike porodice inače mirnog i pomalo dosadnog Andraša. To nije dolazak, to je vihor, oluja koja će sve pomesti ispred sebe. Već oronula Monarhija je očigledno u svojim poslednjim danima, a ovaj animirani film to pokazuje na originalan i osebujan način. Кarakteri i likovi su živahni, duhoviti, raznoliki. Idealan materijal za inteligentnu animaciju čiji karakter pokazuju i primeri rada autorke Lee Vidaković.

BULETA – Hrvatska – kratkometražni igrani film
Režija: Ivana Marinić Kragić
Produkcija: Set Sail Films

Iz obrazloženja komisije: Scenario za film Buleta je inspirisan istinitim događajima trostrukog ubistva, koje se dogodilo 2020. god. u centru Splita… Scenario je pisan iz perspektive lokalnog, a razmatra i globalne probleme u savremenom svetu istražujući pre svega društveni kontekst u kom dolazi do nasilja, kao i uzročno-posledični niz koji mu prethodi. U tom smislu, događaj iz crne hronike koji je poslužio kao premisa, veštim dramaturškim postupkom prerasta u angažovanu društvenu dramu. Iznenađujuća je snaga koju priča ima, kojom autorka pokazuje da je moguće i u formi kratkog igranog filma baviti se društveno angažovanim, umetnički relevantnim temama.

Kompletan tekst rešenja pročitajte ovde.

Đ. B.