U okviru programa FEST Pro, nove inicijative Beogradskog međunarodnog filmskog festivala – FEST-a, u subotu, 4. marta 2023. godine, održan je panel „Regionalne koprodukcije, evropske koprodukcije i prijavljivanje na konkurse“ na kome su, uz moderiranje Miroljuba Vučkovića, govorili direktori regionalnih filmskih centara. Podsetimo, program „FEST Pro“ je posebno osmišljen da podrži filmske profesionalce i stvori platformu za filmsku industriju koja će omogućiti umrežavanje, učenje i istraživanje novih mogućnosti; sve to sa ciljem da Beograd postane centar filmske industrije i poželjna destinacija za filmsku produkciju. Od 2. do 5. marta održan je niz panela, sastanaka i radionica sa gostima iz inostranstva i domaćim filmskim profesionalcima. Direktor ovog programa je reditelj i producent Miloš Đukelić, član Saveta FEST-a.

Moderator Miroljub Vučković, član tima Filmskog centra Srbije, objasnio je na početku panela da je osnovni cilj da se pronađu načini kako bi se poboljšalji odnosi filmskih centara i pospešile regionalne koprodukcije. Vučković je podsetio da je prva regionalana filmska koprodukcija realizovana još 1955. godine, kada su Jugoslavija i Grčka udružili snage na ostvarenju „Dva zrna grožđa“ Puriše Đorđevića, autora čiji je testamentarni film „Usta puna zemlje“ zatvorio 51. FEST-a, 5. marta.

Direktorka Filmskog centra Grčke Atina Kartalu-Aduku istakla je: „Verujem da kroz umetnost možemo da se spasemo od košmara i pronađemo put ka budućnosti. Želim da budem u društvu dobrih prijatelja i da sa njima dostignem ono što su drugi mislili da je nedostižno. Grčka je u velikoj ekonomskoj krizi, što se odrazilo na fondove. Manjinske koprodukcije podržavamo sa oko 30.000 evra, a godišnje se podrži po sedam projekata“.

Kartalu-Aduku je objasnila da Grčka privlači veliki broj stranih produkcija. Veze sa Francuskom su najjače, s tim da je budućnost u jačoj regionalnoj saradnji.

Direktorka Moldavijskog nacionalnog filmskog centra Valentina Iusuphodjaev poručila je: „Pravite filmove, ne vodite rat! Filmovi povezuju ljude i pomažu u njihovom približavanju. Moldavija je mala zemlja, ali smo spremni za koprodukcije. Imamo godišnje jedan konkurs za manjinske koprodukcije, budžet je pola miliona evra.“

Direktorka Filmskog centra Slovenije Nataša Bučar obratila se sledećim rečima: „U filmskom poslu sam već 20 i više godina. Jedna od privilegija je rad sa ovom grupom ljudi. Godišnji budžet Filmskog centra Slovenije je devet miliona evra, sav novac obezbeđuje država. Ove godine imamo dva konkursa za manjinske koprodukcije, sa budžetom od pola miliona evra. Radimo sa svim balkanskim zemljama, a najbolji partneri su nam Srbija, Hrvatska i Severna Makedonija, a od nedavno i Italija.“

Direktor Hrvatskog audio-vizuelnog centra Kris Marči objasnio je da je u filmsku priču ušao slučajno, iz diplomatije. „Ali volim filmski sektor i već više decenija dajem svoj doprinos i želim da pomognem. HAVC ima godišnji budžet od 11 miliona evra, od toga 10 odsto ide manjinskim koprodukcijama. Imamo četiri konkursa godišnje. Oko 60 posto budžeta obezbeđuje država, ostatak bioskopi, lutrija i drugi izvori.“

Direktorka audio-vizuelnog centra Republike Srpske Anja Ilić rekla je: „Direktorka sam najmlađeg balkanskog filmskog centra, osnovani smo pre dve godine. Do sada smo imali dva konkursa za manjinske koprodukcije na kojima samo podržali više projekata, uglavnom iz Srbije. Budžet za manjinske je oko 300.000 evra.“

Direktorka Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović zahvalila se Milošu Đukeliću što ju je pozvao da nakon 15 godina saradnje dođe u Beograd i tu predstavi novi crnogorski film i FCCG. „Postojimo šest godina“, istakla je ona i dodala: „Budžet nam je ove vodine porastao na 1.8 miliona evra. Godišnje se raspisuje jedan konkurs za manjinske koprodukcije. Sarađujemo sa čitavom regijom, a nadamo se da ćemo uskoro sarađivati i sa Italijom. Kao i sa Moldavijom i Grčkom.“

Bojan Lazarevski, izvršni direktor Filmske agencije Severne Makedonije, istakao je da je svoju karijeru počeo kao bankar, da bi pre sedam godina postao član Upravnog odbora Filmske agencije, a onda i njen izvršni direktor. „Budžet između tri i po do četiri miliona“, istakao je on i precizirao: „70 posto novca dolazi od države. Godišnje raspisujemo po dva konkursa sa manjinske koprodukcije.“

Direktor Filmskog centra Srbije Gordan Matić zahvalio se kolegama i svim prisutnima: „Želim da otvorimo diskusiju i odgovorimo na sva pitanja“, rekao je on, i dodao da je godišnji budžet FCS-a oko 11 miliona evra. Precizirao je: „Godišnje se raspisuju po dva konkursa za manjinske koprodukcije sa po 100.000 (za igrane dugometražne filmoe) i 50.000 (za dokumentarne dugometražne filmove), a na tim konkursima se podržavaju i ostvarenja kratkog metra.“

Aleš Pavlin, filmski i televizijski producent (Perfo, Ljubljana), istakao je da su koprodukcije neophodnost, a mogu biti blagoslov ili prokletstvo. „Dugo sam u poslu“, rekao je Pavlin i dodao: „Koprodukcije ne treba da budu samo puka razmena novca, već pre svega razmena kreativaca. Sve moje produkcije su zapravo bile koprodukcije dve ili više zemalja.“

Gordan Matić je najavio platformu koja će unaprediti koprodukcije, u smislu da će producenti moći lakše da prate rokove za konkurse, kao i da se upoznaju sa pravilima i zahtevima. Lazarevski je dodao da se taj projekat u razvoju zove „Sinhronizacija između regionalnih filmskih centara“, i da se njegovo lansiranje očekuje u naredne dve godine. Nataša Bučer je istakla da je kod koprodukcija važan reciprocitet, što je ujedno i jedan od glavnih kriterijuma, kao što je važno i da zemlja koproducent ima kreativni input u filmovima koji se snimaju uz njihovu podršku.

Direktori su se saglasni da su međunarodne aktivnosti i promocija veoma važne, te da se centri u tim domenima često pomažu i nastupaju zajedno. Važna je i pomoć oko distribucije, jer je bitno da filmovi budu uspešni u bioskopima i viđeni. Matić je pomenuo da FCS podržava Mrežu kinoprikazivača Srbije a pomenuo je i druge aktivnosti FCS.

Đorđe Bajić