Povodom aktuelne izložbe Želimira Žilnika „Građani iz sjene“ u Kunsthalle Wien u Beču, kuda.org najavljuje javni razgovor i projekciju njegovog filma „Najlepša zemlja na svetu“.  Onlajn razgovor će se odigrati u petak, 18. decembra, u 14 časova (CET). Razgovor će se strimovati preko kuda.org Youtube platforme.

Učesnici u javnom razgovoru:

Želimir Žilnik, reditelj, Novi Sad

Adrien Feix, direktor Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu

Simona Ognjanović, kustoskinja u Muzeju Jugoslavije u Beogradu

Ana Panić, kustoskinja likovne zbirke Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu.

Dušan Radunović, vanredni profesor na Fakultetu za inostrane jezike i kulturu Univerziteta u Daramu (University of Durham) u Velikoj Britaniji

Sima Kokotović, doktorski kandidat na studijama filma i pokretnih slika na Univerzitetu Concordia, Montreal, Kanada

moderacija: Zoran Pantelić, kuda.org, Novi Sad

Razgovor će se voditi na srpskom jeziku, dok će uvodna reč Adriana Feixa biti na engleskom jeziku.

Foto: Pete Roehsler

Film Najlepša zemlja na svetu, 2018

Svi zainteresovani će imati prilike da pogledaju film preko linka: https://www.bmeia.gv.at/sr/austrijski-kulturni-forum-beograd/ u periodu od 18. decembra do 24. decembra 2020., zahvaljujući Austrijskom kulturnom forumu iz Beograda.

Film prati grupu mladih migranata u Beču, koji se probijaju kroz administrativne lavirinte provera i sticanja statusa i boravka. Gledamo njihove strepnje, međusobna ohrabrenja i postignuća – dok savladavaju jezik, pokazuju veštine u svojim profesijama, bistrinu i znanje na prijemnim ispitima za škole i fakultete. Film je, takođe, priča o novim i starim drugarstvima, o osećanju slobode u novoj sredini, bez pritiska ratnih pretnji i patrijahalnih stega familije.

Scenario i režija: Želimir Žilnik

Direktor fotografije: Peter Roehsler

Snimatelj tona: Günther Tuppinger

Montaža: Vuk Vukmirović

Produkcija: nanookfilm, Beč

Koproducenti: Tramal Films, Ljubljana, Slovenija; JMU RTV Vojvodina, Novi Sad, Srbija; Factum, Zagreb, Hrvatska

Prizor iz filma Najlepša zemlja na svetu.

WHW: „…Mnogi Žilnikovi filmovi su svojim temama i pristupima proročki nagoveštavali događaje iz stvarnog sveta, kao što su to raspad Jugoslavije, ekonomski prelaz iz socijalizma u neoliberalni poredak, gaženje prava radnika i šira društvena erozija koja se tiče rada i migracija. Naziv izložbe, Građani iz sjene, odražava Žilnikovu životnu usredsređenost na nevidljive, potiskivane i na nedovoljno ili pogrešno predstavljene građane. Kao koncept, „građani iz sjene“ odnose se na oblik političkog angažovanja u „amaterskoj politici“ – maštovitom i subverzivnom nenormativnom znanju i alternativnim senzibilitetima koji uvek latentno postoje u društvu a ponekad i vidno pomeraju „svakodnevnu politiku“.

Ovo je prilka da uprkos otežanim uslovima za fizičko okupljanje organizujemo događaj koji objedinjuje rad dugogodišnjih saradnika i saradnica kuda.org: autor Želimir Žilnik, kustosice kolektiva WHW, Austrijski kulturni forum iz Beograda, uz veliki doprinos učesnika u razgovoru: Simona Ognjanović, Ana Panić, Dušan Radunović, Sima Kokotović.

Istovremeno ovaj događaj je doprinos istraživačkom programu Trajni čas umetnosti koji kuda.org razvija od 2003. godine i u okviru kojeg je realizovano nekoliko publikacija sa fokusom na analizu Žilnikovog opusa, i u okviru kojeg je uspostavljena edukativna veb-platforma ŽŽ – Želimir Žilnik.

Ujedno vas obaveštavamo da je izložba Građani iz sjene u Kunsthalle Wien u Beču produžena do 18. aprila 2021. godine.

Biografije učesnika u javnom razgovoru:

Ana Panić, viša kustoskinja i istoričarka umetnosti. Od 2005. je kustoskinja likovne zbirke Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu. Muzejsko društvo Srbije joj je dodelilo nagradu „Mihailo Valtrović“za doprinos unapređenju muzejske delatnosti i razvoju kulture Srbije u 2008. za projekat Svet od srebra, a u 2012. za najbolju izložbu Jugoslavija: od početka do kraja. Nagradu Društva istoričara umetnosti Srbije za najbolju autorsku izložbu u 2015. dobila je za izložbu Nikad im bolje nije bilo? Modernizacija svakodnevnog života u socijalističkoj Jugoslaviji. Izložbu Devedesete: Rečnik migracija, koautorski projekat sa Simonom Ognjanović, Nacionalni ogranak Međunarodnog saveta muzeja NK ICOM Srbija proglasio je projektom godine (2019). Područje njenog interesa su kultura i umetnost u socijalističkoj Jugoslaviji, političke prakse (post) jugoslovenske umetnosti i savremena produkcija, kultura sećanja i izgradnja kolektivnog sećanja na Jugoslaviju, umetnost kao sredstvo konstruisanja (nad)nacionalnog identiteta.

Simona Ognjanović, doktorski kandidat na Katedri za istoriju moderne umetnosti. Od 2010. aktivna kao kustoskinja i autorka brojnih tekstova u formi predgovora kataloga izložbi i članaka. Realizovala je izložbu Pit Mondrijan. Slučaj Kompozicije II, za koju je s koautorkom Jelenom Dergenc dobila nagradu Društva istoričara umetnosti Srbije za najbolju izložbu u 2014. godini. U okviru Udruženja kustosa Alineja, čija je koosnivačica, učestvovala je u konceptualizaciji i realizaciji niza izložbi, radionica i serija javnih predavanja od 2015. do 2018. godine. Kustoskinja je u Muzeju Jugoslavije od 2017. i u saradnji s Anom Panić realizovala izložbu Devedesete: Rečnik migracija, koju je Nacionalni ogranak Međunarodnog saveta muzeja NK ICOM Srbija proglasio najboljim projektom u 2019. godini. Za tekst koji je pod nazivom Rečnik migracija: jedno moguće tumačenje devedesetih objavljen u katalogu pomenute izložbe dobila je nagradu Lazar Trifunović. Članica je ICOM Srbije i Međunarodnog udruženja likovnih kritičara sekcija Srbija – AICA.

Sima Kokotović je doktorski kandidat na studijama filma i pokretnih slika na Sveučilištu Concordia, Montreal, Kanada. Njegov istraživački projekat istražuje kako su tri različita filmska kulturna projekta, ugrađena u tri različite geografije i politički kontekst, mobiliziralo filmsko kruženje kako bi odgovorila na obnovljene impulse borbe koji su se pojavili širom svijeta u posljednjem desetljeću. Kao član MediaLabour kolektiva uljučen je u istraživanje i organizovanje na mestu ukrštanja akademskog i radnog u takozvanim kreativnim ekonomijama. Organizovao je “Cinema in the Midst of Struggle,”, niz akademskih i neakademskih događaja usmerenih na političku kinematografiju u neoliberalno doba, kao i „Politika alternativnih medija“, projekat usmeren na razmene ideja o osnovnim ciljevima , nekomercijalne i emancipatorske prakse korišćenja medija kao instrumenata mobilizacije, osnaživanja i izgradnje zajednice.

Dušan Radunović je vanredni profesor na Fakultetu za inostrane jezike i kulturu Univerziteta u Daramu (University of Durham) u Velikoj Britaniji, gde predaje na programima za Slavistiku i Vizuelne umetnosti i film. Njegove publikacije uključuju autorsku monografiju Rani Bahtin (Službeni glasnik, 2012), zbornik Language, Ideology, and the Human (Routledge, 2012) i niz autorskih članaka na teme kritičke teorije i intelektualne istorije (Bahtin, Ruski formalizam, Gustav Špet) i filma u Rusiji, Sovjetskom Savezu, bivšoj Jugoslaviji i u post-Sovjestkom kulturno-političkom prostoru (Sergej Ejzenštejn, Dušan Makavejev, transnacionalni post-sovjetski film).