Među rediteljima čiji su filmski projekti dobili podršku petočlane komisije i Upravnog odbora FCS-a, nalaze se Slobodan Šijan, Srđan Dragojević, Maja Miloš, Stefan Arsenijević, Vladimir Perišić i debitant Nemanja Ćeranić. Saznajte više o njihovim novim projektima.

Prvi milion je drugi dugometražni projekat Maje Miloš, rediteljke koja je pažnju domaće i svetske javnosti skrenula svojim debitantskim Klipom (2012), filmom koji je na Filmskom festivalu u Roterdanu osvojilo glavnu nagradu Tigar koja se dodeljuje najboljem filmu prikazanom u takmičarskom programu. Komisija u obrazloženju ističe da je Maja Miloš „svoju filmsku Pepeljugu ironično izmestila iz bajkovite svevremenosti u surovu realnost Srbije našeg vremena. Scenario „budi veru u mogućnost događanja istinskog umetničkog čuda“, te komisija Filmskog centra Srbije nije imala drugi izbor nego da sa autorkom „podeli rizik koji ovakav poduhvat sa sobom nužno nosi“.

Maja Miloš.
Maja Miloš.

Baš kao i Maji Miloš, i Stefanu Arsenijeviću će Strahinja Banović biti drugi dugometražni film. Arsenijević je dobitnik velikog broja domaćih i međunarodnih filmskih nagrada. Njegov kratki film  (A)Torzija (2003) osvojio je Zlatnog medveda u Berlinu, Nagradu Evropske filmske akademije i nominaciju za Oskara. Arsenijevićev dugometražni debi, film Ljubav i drugi zločini, premijerno je prikazan 2008. godine u Berlinu. Arsenijević je režirao i segmente u omnibusima Izgubljeno-nađeno (2005) i Istanbul: Ne zaboravi me (2011). Strahinja Banović, scenario koji je Arsenijević napisao sa Bojanom Vuletićem i Nikolom Dukrejom, spaja poznatu srpsku epsku pesmu Banović Strahinja sa gorućim pitanjem današnjice – migrantskom krizom. „Ovakav spoj epskog i ljubavnog zapleta“, piše u obrazloženju Komisije, „čini ovaj scenario odličnim predloškom za film koji bi mogao da ima uspešan život kako u bioskopima tako i na međunarodnim festivalima“.

Stefan Arsenijević (foto: Maja Medić).
Stefan Arsenijević (foto: Maja Medić).

Srđan Dragojević je jedan od najpopularnijih i najuspešnijih srpskih reditelja. Njegova filmografija obuhvata kultna ostvarenja Mi nismo anđeli (1992), Lepa sela, lepo gore (1996) i Rane (1998), a treba istaći i veliki regionalni i svetski uspeh njegovog filma Parada (2011) koji je na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu prikazan u okviru programa Panorama i osvojio nagradu publike. Scenario Nebesa je zasnovan na prozi francuskog pisca Marsela Emea (1902-1967) i na izuzetno zanimljiv način kombinuje crnu komediju sa elementima fantastike. Komisija je istakla da su Nebesa „alternativna hronika poslednje tri decenije naše istorije“, koja se fantastikom služi kako bi „na što efektniji način predstavila prelomne trenutke od raspada komunističke Jugoslavije do danas“; scenario koji se može čitati kao „vrhunska politička satira“, ali i kao „duboka analiza ljudska prirode“.

Srđan Dragojević.
Srđan Dragojević.

Prvi dugometražni film Vladimira Perišića, Ordinary People (2009), premijerno je prikazan u okviru programa Nedelja kritike na Filmskom festivalu u Kanu, da bi nakon toga osvojio nagradu Srce Sarajeva kao najbolji film na Filmskom festivalu u Sarajevu i glavnu nagradu na Filmskom festivalu u Kotbusu. Njegov novi film će, ističe Komisija, istraživati čulno, emocionalno i političko formiranje jednog dečaka, a kasnije tinejdžera i mladića, rođenog 1980-ih. Ova svojevrsna hronika će obuhvatiti tri decenije, i kroz priču o pojedincu predstaviti krupna istorijska previranja u ovom periodu i u ovom regionu.

Vladimir Perišić (foto: EPA/Fehim Demir).
Vladimir Perišić (foto: EPA/Fehim Demir).

Jedini debitant u ovom nizu je mladi Nemanja Ćeranić, do sada poznat po kratkim filmovima Stočar i Soba smrti. Za Ćeranićev prvi dugometražni film Volja sinovljeva scenario je napisao Strahinja Madžarević. Volja sinovljeva, piše u obrazloženju, „u mnogome prevazilazi granice žanra“ i „nudi unikatan spoj prepoznatljivih žanrovskih odrednica, umetničkog pristupa i lokalne tematike“. Komisija smatra da bi ovaj film po mnogo čemu mogao da predstavlja prekretnicu u srpskoj kinematografiji, a izražena je i nada da će u budućnosti projekata ovog profila biti sve više.

Nemanja Ćeranić.
Nemanja Ćeranić.

Živa legenda srpskog filma, Slobodan Šijan, autor klasika kao što su Ko to tamo peva (1980), Maratonci treče počasni krug (1982) i Davitelj protiv davitelja (1984), režiraće Film o Bošku Tokinu, po scenariju koji je napisao zajedno sa Biljanom Maksić i Vladimirom Mančićem. Boško Tokin (1894-1953) je napravedno skrajnut pisac i filmski kritičar, a film o njemu će tu nepravdu ispraviti. U filmu će, po rečima Komisije, biti zabeležen duh vremena na jedan razbarušen, prepoznatljivo šijanovski način. Film o Bošku Tokinu, zaključuje se u obrazloženju, „može biti zapamćen kao veliki kambek ovog značajnog reditelja“.

Slobodan Šijan.
Slobodan Šijan.

Komisiјa vidi veliki potenciјal i preporučuјe producentima i autorima da nastave razvoј sledećih proјekata: Mrak (reditelj: Dušan Milić), Milenijum u Beogradu (rediteljka: Mirјana Vukomanović), Poslednji pozdrav (rediteljka: Milica Tomović), Susret sa himerom (reditelj: Goran Marković), Ja sam lutka (rediteljka: Natalija Avramović), Uličarka (reditelj: Milan Todorović), Amerika (reditelj: Sabolč Tolnai), DB dosije Rock and Roll (reditelji: Milorad Milinković i Nele Karaјlić), Pokret i bolešljivo kuče (reditelj: Boris Malagurski), Dobra strana umiranja (reditelj: Kosta Đorđević), Kralj kuhinje (reditelj: Gvozden Đurić) i Piazza Unita (reditelj: Miloš Radović).

Sledeći Javni konkurs za Sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova biće raspisan već koliko 30. januara 2017. godine.

Đorđe Bajić