I ove zime, preciznije, od 25. do 28. januara, u sklopu predstojećeg, 32. izdanja Filmskog festivala u Trstu biće održan i koprodukcioni market WEMW (Kada istok sretne zapad – When East Meets West); i za ovo idanje pomenutog marketa u različitim  kategorijama odabrano je nekoliko srpskih projekata koji su trenutno u poodmakloj fazi postprodukcije.

U segmentu nazvanom Poslednja stanica: Trst (Last Stop Triest), viđenom za dokumentarne filmove u fazi poodmakle montaže, je i projekat dugometražnog dokumentarnog filma Muzej revolucije autora Srđana Keče. U dve rečenice izložen, sinopsis glasi: U ostacima napuštenog utopijskog projekta raste neobično prijateljstvo između jedne devojčice i jedna starice. Kada grad počne da briše prostore u kojima one žive, nazire se kraj detinjstvu i snovima.

Film nastaje u produkciji filmske kuće UZROK, a u koprodukciji sa kućama Restart iz Zagreba i nutprodukce iz Praga. Producenti su Vanja Jambrović i Srđan Keča. Projekat filma predstavljan je i nagrađivan na nizu pičing foruma: IDFA Forum, DOK Leipzig Co-production Market, Beldocs In Progress (gde je osvojio postprodukcijsku nagradu), Zagreb Dox Pro (gde je osvojio nagradu HBO Europe), East Doc Forum (gde je osvojio glavnu nagradu East Doc Platform) i CineLink Industry Days (gde je osvojio postprodukciju nagradu Digital Cube), a osvojio je i podršku čuvenog Fonda Sandens (Sundance). Muzej revolucije je prethodno podržan sredstvima za produkciju Filmskog centra Srbije, HAVC i Češkog filmskog fonda, sredstvima za razvoj MEDIA Fonda Evropske komisije, kao i od strane televizijskih kanala Al Jazeera Documentary Channel i RTL GEO. Premijera filma se očekuje u 2021. godini. Srđan Keča je autor zapaženih i nagrađivanih dokumentarca Mirage (2011) i Pisma ocu (2011).

U isti segment ovog koprodukcionog marketa uvršten je i projekat jedne manjinske srpske koprodukcije – u pitanju je projekat dugometražnog dokumentarnog filma Pomirenje /  Reconciliation (ranijeg radnog naziva Krvna osveta / Krvno maščevanje) autorke Marije Zidar, koji nastaje kao koprodukcija Slovenije, Srbije, Crne Gore i Kosova*. Na ovoj koprodukciji rade producentske kuće Vertigo (Slovenija), Film House Baš Čelik (Srbija), Seagull Entertainment (Crna Gora) i i Dera Film (Kosovo*), Ovaj projekat je  ranije izborio podršku i Slovenačkog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Filmskog centra Crne Gore i Filmskog centra Kosova (QKK)*.

Film koji su rediteljka Marija Zidar i snimatelj Latif Hasolli tokom pet godina snimali u Albaniji govori o kompleksnom pokušaju pomirenja između dve porodice u albanskim planinama – porodice devetnaestogodišnje devojčice i porodice njenog ubice, u kojem posreduje medijator iz glavnog grada koji pritiska na oca da oprosti ubistvo ne samo kao hrišćanin, nego po kanunu, prastarom albanskom zakonu.

A za kategoriju This is IT, segment fokusiran na projekte igranih filmova u fazi izrade i postprodukcije, izabran je projekat srpskog filma Mrak scenariste i reditelja Dušana Milića. U pitanju je filmska koprodukcija Srbije, Danske, Bugarske, Grčke i Italije, sa pričom nadahnutom istinitom porodičnom dramom srpske porodice na Kosovu i Metohiji. Radnja psiho-horora Mrak se dešava u vreme Martovskog pogroma na Kosovu i Metohiji nakon Uskrsa 2004. godine. Film obrađuje temu života u stalnom strahu srpske devojčice Milice koja, nakon što su joj otac i ujak nestali, ostaje sama sa majkom i dedom u sablasnoj kući. Porodicu čuvaju prijateljski nastrojeni pripadnici italijanskog KFOR-a čija prekomanda, ipak, menja sve…

Direktor fotografije je Kiril Prodanov, scenograf  Mile Jerermić, dizajner zvuka Kristijan Eidnes Andersen (čest saradnik Larsa fon Trira i Nikolasa Vindinga Refna), muziku će komoponovati Stefano Belon, dok će film montirati Janis Halkiadakis. U filmu se, osim Slavka Štimca (deda Milutin), Danice Ćurčić (ćerka Vukica) i malene debitantkinje Mione Ilov (devojčice Milice), pojavljuju i Nikola Rakočević (sveštenik Dositej), makedonski glumac Kole Angelovski (monah Živan), Slaviša Čurović (Blagoje) i bosanska glumica Slađana Bukejlović (učiteljica Dobrinka). Tu je i Flavio Parenti, italijanski glumac zapažene umetničke biografije koji u srpskom Mraku tumačiti italijanskog vojnika KFOR-a Mauricija.

Srpski producenti Mraka su kuće Film Deluxe Int i This and That Productions,  producentkinja Snežana van Houwelingen, producentkinja filmova Ustanička ulica, Odumiranje, Spomenik Majklu Džeksonu, Dobra žena, Travelator, Okupirani bioskop, Asimetrija, serije Jutro će promeniti sve…, danski  koproducent je Space Rocket Nation (kuća Lene Borglum i Nicolasa Vindinga Refna), bugarski RFF Stefana Kitanova, italijanski A Lab Debore Desio, a grčki Graal Konstantina Staurianoua. Dušan Milić je autor filmova Jagoda u supermarketu, Guča i Travelator, kao i televizijskih serija Folk i Sumnjivo lice.

Autori fotografija iz filma Mrak: Kiril Prodanov i Jana Lozeva