Jugoslovenska kinoteka je organizovala izbor sto najboljih srpskih filmova i proglasila ih 28. decembra 2016. za kulturno dobro od velikog značaja. Na konferenciji za novinare, direktor Jugoslav Pantelić je istakao da Jugoslovenska kinoteka mora po hitnom postupku da pristupi procesu restauracije filmova koji su proglašeni za kulturno dobro od velikog značaja. Taj izbor je sačinjen u saradnji sa istaknutim teoretičarima, profesorima i kritičarima, a obuhvaćen je period od prvog srpskog igranog filma Karađorđe (1911) do kraja 1999. godine. Reprezentativna lista od sto naslova će poslužiti kao orijentir prilikom određivanja prioriteta za restauraciju. Cilj je da najvažnija dela iz istorije srpske kinematografije javnosti budu dostupna na kvalitetnim kopijama. Nа vrhu liste je, kаo i prilikom više rаnijih glаsаnjа, Ko to tаmo pevа. Slede Skupljаči perjа, Tri, Kаd budem mrtаv i beo, WR: Misterije orgаnizmа, Buđenje pаcovа, Mаrаtonci trče počаsni krug, Ljubаvni slučаj ili trаgedijа službenice PTT, Mаrš nа Drinu, Underground, Jutro, Zаsedа… Sа ove liste Kinotekа će izdvojiti film Kаrаđorđe i predložiti dа dobije stаtus kulturnog dobrа od izuzetnog znаčаjа. Predlog se šаlje Ministаrstvu kulture Srbije, а zаtim Nаrodnoj skupštini kojа donosi odluku.

Na listi se nalaze sledeći filmovi (naslovi su poređani po godinama):

Karađorđe ili Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa (1911)
Čudotvorni mač (Vojislav Nanović, 1950)
Ešalon doktora M. (Živorad Žika Mitrović, 1955)
Veliki i mali (Vladimir Pogačić, 1956)
Pop Ćira i pop Spira (Sofija Soja Jovanović, 1957)
Subotom uveče (Vladimir Pogačić, 1957)
Sam (Vladimir Pogačić, 1959)
Kapetan Leši (Živorad Žika Mitrović, 1960)
Ljubav i moda (Ljubomir Radičević, 1960)
Dvoje (Aleksandar Saša Petrović, 1961)
Prekobrojna (Branko Bauer, 1962)
Čudna devojka (Jovan Živanović, 1962)
Dani (Aleksandar Petrović, 1963)
Marš na Drinu (Živorad Žika Mitrović, 1964)
Čovek iz hrastove šume (Miodrag Popović, 1964)
Devojka (Mladomir Puriša Đorđević, 1965)
Gorki deo reke (Jovan Živanović, 1965)
Tri (Aleksandar Saša Petrović, 1965)
Čovek nije tica (Dušan Makavejev, 1965)
Kako su se voleli Romeo i Julija? (Jovan Živanović, 1966)
Povratak (Živojin Pavlović, 1966)
Roj (Miodrag Popović, 1966)
San (Mladomir Puriša Đorđević, 1966)
Tople godine (Dragoslav Lazić, 1966)
Buđenje pacova (Živojin Pavlović, 1967)
Jutro (Mladomir Puriša Đorđević, 1967)
Kad budem mrtav i beo (Živojin Pavlović, 1967)
Ljubavni slučaj, ili Tragedija službenice PTT (Dušan Makavejev, 1967)
Nemirni (Vojislav Kokan Rakonjac, 1967)
Praznik (Đorđe Kadijević, 1967)
Skupljači perja (Aleksandar Saša Petrović, 1967)
Biće skoro propast sveta (Aleksandar Saša Petrović, 1968)
Delije (Miodrag Popović, 1968)
Nevinost bez zaštite (Dušan Makavejev, 1968)
Pohod (Đorđe Kadijević, 1968)
Sveti pesak (Miroslav Antić, 1968)
Bitka na Neretvi (Veljko Bulajić, 1969)
Vrane (Ljubiša Kozomara, Gordan Mihić, 1969)
Rani radovi (Želimir Žilnik, 1969)
Zaseda (Živojin Pavlović, 1969)
Bubašinter (Milan Jelić, 1971)
Doručak sa đavolom (Miroslav Antić, 1971)
Majstor i Margarita (Aleksandar Saša Petrović, 1971)
Mlad i zdrav kao ruža (Jovan Jovanović, 1971)
WR: Misterije organizma (Dušan Makavejev, 1971)
I bog stvori kafansku pevačicu (Jovan Živanović, 1972)
Tragovi crne devojke (Zdravko Randić, 1972)
Derviš i smrt (Zdravko Velimirović, 1974)
Užička republika (Živorad Žika Mitrović, 1974)
Kičma (Vlatko Galić, 1975)
Zimovanje u Jakobsfeldu (Branko Bauer, 1975)
Salaš u Malom Ritu (Branko Bauer, 1976)
Čuvar plaže u zimskom periodu (Goran Paskaljević, 1976)
Beštije (Živko Nikolić, 1977)
Miris poljskog sveća (Srđan Karanović, 1977)
Pas koji je voleo vozove (Goran Paskaljević, 1977)
Specijalno vaspitanje (Goran Marković, 1977)
Hajka (Živojin Pavlović, 1977)
Kvar (Miloš Radivojević, 1978)
Tren (Stole Janković, 1978)
Nacionalna klasa (Goran Marković, 1979)
Zemaljski dani teku (Goran Paskaljević, 1979)
Majstori, majstori! (Goran Marković, 1980)
Ko to tamo peva (Slobodan Šijan, 1980)
Petrijin venac (Srđan Karanović, 1980)
Splav meduze (Karpo Aćimović-Godina, 1980)
Banović Strahinja (Vatroslav Mimica, 1981)
Dečko koji obećava (Miloš Radivojević, 1981)
Pad Italije (Lordan Zafranović, 1981)
Ritam zločina (Zoran Tadić, 1981)
Sezona mira u Parizu (Predrag Golubović, 1981)
Variola vera (Goran Marković, 1982)
Maratonci trče počasni krug (Slobodan Šijan, 1982)
Balkan ekspres (Branko Baletić, 1983)
Nešto između (Srđan Karanović, 1983)
Balkanski špijun (Božidar Nikolić, Dušan Kovačević, 1984)
Davitelj protiv davitelja (Slobodan Šijan, 1984)
Varljivo leto ’68 (Goran Paskaljević, 1984)
Čudo neviđeno (Živko Nikolić, 1984)
U raljama života (Rajko Grlić, 1984)
Jagode u grlu (Srđan Karanović, 1985)
Otac na službenom putu (Emir Kusturica, 1985)
Život je lep (Bora Drašković, 1985)
Bal na vodi (Jovan Aćin, 1986)
Lepota poroka (Živko Nikolić, 1986)
Lijepe žene prolaze kroz grad (Želimir Žilnik, 1986)
Slučaj Harms (Slobodan D. Pešić, 1987)
Već viđeno (Goran Marković, 1987)
Kako je propao rokenrol (Zoran Pezo, Vladimir Slavica, Goran Gajić, 1989)
Sabirni centar (Goran Marković, 1989)
Seobe (Aleksandar Saša Petrović, 1989)
Virdžina (Srđan Karanović, 1991)
Mi nismo anđeli (Srđan Dragojević, 1992)
Tito i ja (Goran Marković, 1992)
Underground (Emir Kusturica, 1995)
Lepa sela, lepo gore (Srđan Dragojević, 1996)
Bure baruta (Goran Paskaljević, 1998)
Crna mačka, beli mačor (Emir Kusturica, 1998)
Rane (Srđan Dragojević, 1998)
Nož (Miroslav Lekić, 1999)

Direktor Pantelić je u obraćanju novinarima istakao: „Mada ima jedan od najbogatijih fondova u svetu, Jugoslovenska kinoteka mora da nastavi sa traganjem za filmskom građom koja se tiče naših prostora i za materijalima za koje znamo da su snimljeni, a koji se vode kao nestali. Nažalost, to se odnosi i na negative nekih od najznačajnijih filmova srpskih reditelja, pre svega Aleksandra Saše Petrovića – Majstor i Margarita, Grupni portret s damom, Biće skoro propast sveta. Preduzimamo sve neophodne mere da ih pronađemo, kroz saradnju sa drugim arhivima, ali i laboratorijama“.

kinoteka

Aleksandar Erdeljanović, upravnik Arhiva Jugoslovenske kinoteke, ističe da je u 2016. završena digitalna restauracija i prebacivanje na filmsku traku šest igranih filmova o Prvom svetskom ratu, dok je 38 dokumentarnih filmova skenirano i prebačeno na filmsku traku. Erdeljanovič je rekao: „Arhiv je u saradnji sa Slovenskom kinotekom i Austrijskim filmskim muzejom radio na restauraciji tri filma Karpa Godine. Urađena je digitalna restauracija dva slovenačka filma (Srećni Kekec i Dovitljivi Kekec), kao i restauracija Plastičnog Isusa Lazara Stojanovića, restauracija devet dokumentarnih filmova iz fonda Jugoslvenske kinoteke i izrađen DVD Razglednice starog srpskog filma – drugi deo. Tri filma iz fonda Jugoslovenske kinoteke skenirana su i postavljena na sajt EFG 1914 sa pratećim meta podacima.“

Đorđe Bajić